Ne, pandemiji se još ne nazire kraj, ali kako (većinom cijepljeno) europsko stanovništvo opet kreće putovati, zanimljivo je vidjeti trendove koje je pandemija pokrenula. Pa krenimo redom.
Iako su na početku pandemije lockdowni rezultirali zapanjujućim padom BDP-a, a svjetske ekonomije primale ozbiljne udarce - fiskalni poticaji i činjenica da je značajan dio stanovništva bio u mogućnosti i dalje raditi rezultirali su relativno stabilnim prihodima. Pridodajmo tome činjenicu da su tijekom lockdowna trgovine, restorani i kafići uglavnom bili zatvoreni što je doprinijelo smanjenoj potrošnji (izuzetak je bila online kupovina koja je doživjela boom tijekom pandemije).
S džepovima punim Covid ušteđevine i nestrpljivi da napokon izađu iz svoja četiri zida, ljudi su dočekali kraj restrikcija i više nego spremni na putovanja. Ali, gdje putuju i koju vrstu smještaja traže?
Potražnja za privatnim i luksuznim smještajem
Zbog očitih epidemioloških razloga, ljudi nisu više skloni provoditi svoje praznike u turističkim košnicama. Kao što je Charlie Booker rekao u svojoj novogodišnjoj rekapitualciji - prizor gomile ljudi stisnutih rame uz rame ovih se dana može činiti “zastrašujuće neodgovorno”. Velike su zato šanse da će broj dnevnih izleta u Veneciju ili na Santorini u bliskoj budućnosti doživjeti koliki-toliki pad. S druge strane, lockdowni su u svima nama potaknuli želju za prirodom, većim prostorima i privatnošću. To je rezultiralo povećanom potražnjom za privatnim smještajem, a pogotovo luksuznim kućama. Također svjedočimo porastu prodaje brodova. Uz to, čini se da su ljudi otvoreniji za kojekakve avanture – od uspona na Mt. Everest do ekspedicije na Grenland. Izgleda da je pandemija revitalizirala interes za pustolovinama koje su prije dvije ili tri godine bile nezamislive.
Manje letova, bliže destinacije, duži boravak
Još jedna stvar na koju je pandemija uvelike utjecala je kako putujemo tj. način na koji dolazimo na destinaciju. Avioindustrija je evidentno pretrpjela najjači udar. Čak i uz (naizgled) manje smrtonosnu omikron varijantu svjedočili smo masovnom otkazivanju letova krajem 2021. i početkom 2022. Ispostavilo se da provesti 6 sati stiješnjen među sto drugih putnika na 10.000 metara za vrijeme pandemije i nije najpametnija (zdravstvena) odluka. Za razliku od toga, auto prijevoz nije doživio sličnu sudbinu te će vjerojatno (p)ostati najprihvatljiviji način putovanja u bližoj budućnosti. Dominacija automobila kao prijevoznog sredstva u pandemiji smanjila je udaljenost koju su ljudi spremni prijeći da bi došli do svoje destinacije. Staycations i micro holidays su sve popularniji, a sve veći broj ljudi počinje otkrivati skrivene prirodne ljepote u vlastitom dvorištu. Velika su šanse da ste nedavno, scrollajući po društvenim mrežama, zapazili vaše frendove kako hajkaju negdje u blizini, odlaze u adrenalinske parkove ili posjećuju nacionalne parkove. A vlade pojedinih država (posebice onih bogatijih) se nisu libile poticati domaći turizam jer su tako povećavale domaću potrošnju te bolje kontrolirale epidemiološku situaciju.
Zbog sve većeg broja ljudi koji su neskloni putovati avionom smanjilo se i hopsanje s destinacije na destinaciju što je rezultiralo sve dužim boravcima na jednom mjestu. Želite obići Europu u dva tjedna? To više ne zvuči kao dobra ideja. Pandemija je također dovela do pojave low-travela tj. “bilo kakvog putovanja koji se odvija na tlu - vlakom, automobilom ili biciklom.” “Umjesto putovanja s više odredišta, turisti se odlučuju letjeti na jednu destinaciju pa nastaviti putovanje kopnenim putem.” Uzmite u obzir i činjenicu da turisti u današnje, (post)Covid vrijeme intenzivno traže načine kako bi se opustili i zasluženo psihički i fizički odmorili. A to podrazumijeva da nisu neprestano na cesti ili u zraku.
Multi-generacijska putovanja
Pandemija je također urodila porastom putovanja u multigeneracijskim grupama, što nije iznenađujuće uzevši u obzir da smo protekle dvije godine proveli odvojeni od prijatelja i obitelji. Na kraju ispada da ipak želimo provoditi više vremena s našim roditeljima i djecom. Tko bi rekao?
Workactions u porastu
Da, workcations su u ozbiljnom porastu. Iako bi prije radni odmor zvučao kao oksimoron – danas ovo zvuči kao poprilično luksuzan aranžman za kojeg bi se mnogi odlučili. U skladu s trendovima, primjećujemo kako sve više kompanija svojim zaposlenicima dozvoljava rad na daljinu. Na primjer, Shopify je uveo program Destination90 koji dopušta zaposlenicima da rade u inozemstvu do 90 dana u godini. Priliku da rade od kuće (ili od gdjegod žele) mnogi će objeručke prihvatiti i pronaći novu privremenu adresu, po mogućnosti negdje toplo i sunčano. Dosta vam je kišnog proljeća u Kopenhagenu? Pa zašto ga ne biste, za promjenu, proveli u lijepoj istarskoj vili s još ljepšim pogledom. Nemali broj zemalja uveo je u zadnje dvije godine vize za digitalne nomade - kao npr. Bermudi, Estonija i Hrvatska - pokušavajući kapitalizirati trend u kojem profesionalci “hopsaju od grada do grada ili od države do države dok rade.”
Turisti preferiraju održivi turizam
I na kraju - lockdowni i (nadolazeća) klimatska kriza uvelike su povećali potražnju za održivim putovanjima. Nakon što smo svjedočili rekordnim temperaturama, obilnim poplavama i katastrofalnim toplinskim valovima, ljudi su sve više svjesni klimatskih promjena i osviješteni o posljedicama koje turizam i putovanja imaju na okoliš. Pandemija je “promijenila potrošačke preferencije i usmjerila ih prema ekološki održivim opcijama koje ljude približavaju prirodi, a do kraja 2020. “broj kompanija i lokalnih samouprava koji su se obvezali postići nultu neto stopu emisija se udvostručio u manje od godinu dana.”
Što točno čini neko putovanje ili aranžman ‘održivim’? Odabir putovanja vlakom, a ne avionom koji ima puno veći carbon footprint. Da bi određeno putovanje bilo održivo generalno se podrazumijeva korištenje manje resursa - npr. boravak u lokalnom smještaju, a ne velikom hotelskom lancu te konzumacija lokalno proizvedene hrane. Također se podrazumijevaju dvije već spomenute stvari - odabir destinacije bliže kući i odabir odlaska na jedno duže putovanje umjesto nekoliko kraćih.
Nova kriza
I dok pišemo zadnji paragraf ovog teksta svjedoci smo potpuno novog spleta razornih posljedica kojeg donosi rat u Ukrajini. Dok s užasom gledamo scene iz ukrajinskih gradova i dalje ne možemo u potpunosti predvidjeti sve posljedice koje će rat imati. Od sve većeg i većeg broja žrtava i izbjeglica, ovaj će sukob zasigurno imati velikog utjecaja na svjetsku ekonomiju, uz, naravno, straviče posljedice za ukrajinsko (i rusko) stanovništvo. Do kojih će sve razmjera utjecati na živote svih nas - to ćemo nažalost tek saznati.